Što je panični poremećaj ?
Panični
poremećaj očituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim,
neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje
životne ugroženosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada
se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o
situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu
znatno smanjiti kvalitetu života Vas i Vaše obitelji.
Napadaje panike prate različiti tjelesni simptomi, primjerice:
- osjećaj gušenja
- lupanje srca
- bol u prsima
- drhtanje tijela
- vrtoglavica
- znojenje
- mučnina
Za
vrijeme napadaje panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni,
da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji
panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon
njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima.
Panični napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u užasnom strahu.
Važno je zapamtiti da je panični poremećaj čest u populaciji, otprilike
jedna od deset osoba doživjet će panični napadaj u određenom razdoblju
svoga života.
Panični poremećaj i ostali anksiozni poremećaji
Neki
ljudi koji boluju od paničnog poremećaja mogu bolovati i od nekih
drugih anksioznih poremećaja, kao što su agorafobija (strah od
otvorenog prostora i javnih mjesta), obuzeto-prisilni poremećaj ili
depresija.
Tako otprilike trećina ljudi s paničnim poremećajem
također pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija može
znatno pogoršati panični poremećaj i učiniti ga težim i dugotrajnijim.
Zato je vrlo važno liječiti stanje koje je prisutno uz panični poremećaj.
Što uzrokuje panični poremećaj ?
Životni događaji
Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon
važnih životnih događaja kao što je gubirak bliske osobe, razvoda braka
ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je
potaknulo.
Biologijski uzroci
Vjeruje se da su panični napadaji posljedica određenih bioloških
disfunkcija, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži supstancija u mozgu
zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina
u depresiji. Danas se vjeruje da je pormećaj serotoninskog sustava
također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.
Druga je
mogućnost da tijelo (osoba) pogrešno opaža da se guši, pri čemu se
aktiviraju mehanizmi kojima se to nastoji prevladati.
Kako se liječi panični poremećaj ?
Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti.
Ponekad
su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simptoma i savjet
liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže.
Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji:
Liječenje lijekovima
Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika.
Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan
antidepresiv i /ili anksiolitik (iz skupine benzodiazepina), a oba vam
lijeka mogu pomoći u kontroli paničnih napadaja. Ako uz panični napadaj
imate i depresiju ili koji drugi anksiozni poremećaj, antidepresiv će
također biti djelotvoran.
Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova,
možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome,
neželjena djelovanja lijeka, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni.
Neželjena djelovanja benzodiazepina su pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka.
Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati
jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Važno je zapamtiti
da antidepresivi, za razliku od benzodiazepina, ne uzrokuju ovisnosti, no i oni imaju neka neželjena djelovanja.
Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do
6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno
djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga
ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio.
Neželjena djelovanja starijih, klasičnih antidepresiva su suhoća usta,
zamagljen vid, opstipacija i povećanje tjelesne težine. U muškaraca sa
povećanom prostatom može se pojaviti otežano mokrenje.
Najčešća
neželjena djelovanja novijih antidepresiva su mučnina, prolazno
pojačanje anksioznosti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost.
Ako
imate neke od navedenih smetnji izražene u težem obliku ili dulje
vrijeme, obratite se svom liječniku koji će smanjiti dozu lijeka ili
promijeniti terapiju.
Psihoterapija
Vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano
liječenje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam može pomoći da
promjenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma
paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz
blažeg stupnja poremećaja u teži.
Nekim
će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili
psihoterapijom tijekom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati
dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje.
Možda ćete,
također, primjetiti da je potrebno određeno vrijeme da lijek koji
uzimate počne djelovati. Vaš liječnik vas može savjetovati kada možete
očekivati ublažavanje simptoma nakon što počnete uzimati lijek. Bez
obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok
liječnik ne odredi drugačije.
Budućnost
Možda
vam je sada teško vjerovati, ali uz pravilno liječenje panični
poremećaj može biti uspješno svladan. Zapamtite da je važno slušati
savjete liječnika uključujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka kako
je liječnik odredio.
Ako
imate bilo kakvo pitanje ili kakvu nejasnoću u vezi s vašim stanjem ili
lijekom koji uzimate, obratite se za savjet svojem liječniku.
preuzeto s: http://www.psihijatrija.hr/edu/panp.htm
PP se prvenstveno liječi antidepresivima ( "novijim") koji ne izazivaju ovisnost.
Također ako je netko imao samo par paničnih napadaja ne znači da se radi o paničnom poremećaju. Za dijagnosticiranje pp potrebno je perzistiranje simptoma kao i smanjenje razine funkcioniranja od prije pojave bolesti.
pon oľu 05, 2018 9:46 pm by Twin
» "Rastimo zajedno" radionice za roditelje blizanaca u Rijeci!
ned oľu 06, 2016 8:29 pm by Ivana
» pozdrav mamicama i trudnicama!
sri pro 02, 2015 10:41 am by Twin
» Golubinjak 2015 - godišnje druženje!
uto lip 09, 2015 4:19 pm by Ivana
» Treća,četvrta.. trudnoća pa blizanci, a prava kao za jedno dijete
uto sij 13, 2015 9:27 pm by zana
» pucanje noktiju na nogama
pet sij 09, 2015 4:52 pm by mimi mirna
» jednojajcani ili dvojajcani?!
sub pro 27, 2014 7:36 pm by Twin
» Da li uvesti kravlje mlijeko prije navrsene godine? :/
čet pro 18, 2014 5:32 pm by Twin
» Robica za bebe
sri pro 10, 2014 1:15 am by tamara1989
» Lijep pozdrav svima
čet stu 27, 2014 5:57 pm by Mediha