BLIZANCI PRIJEVREMENO ROĐENI 25 MJESECI NE GOVORE, TREBAM LI SE ZABRINUTI?????

Molim vas za savjet, pošto mi je jedan blizanac neurorizičan smatram da sam na pravom mjestu. Blizanci mi imaju 25 mjeseci i ne govore ništa sem nekad mama ili tata, premda neznam jel to slučajno ili ima značenje. Slabo mi se odazivaju i na ime,pokušavam ih naučit ali bezuspješno da pokazuju dijelove tijela, da donesu pojedinu igračku i sl. Prvi blizanac je bio na rođenju ok abgar 10/10, drugi dijagnoza teška porođajna asfikcija, febrilne konvulzije,respiratorni distres novorođenčeta, hipoksijsko ishemijska encefalopatija (HIE) novorođenčeta, da pojednostavim sve uzrokovano pogreškom ginekologa riječke bolnice, jel bili su zdrava djeca, ja nisam morala ranije rodit jer nisam bila otvorena, s djecom sve u redu ali su bili valike bebe (2750 i 2640) i da bi izbjegli carski rez inducirali su porod bez provjere na ultrazvuku, gdje su mogli vidjeti da moj maleni ima pupčanu dva puta oko vrata, nisu čak ni obračali pozornost na to da sam ja dijabet na inzulinu sa visokim tlakom nego su mi na porodu u jednu ruku brizgali šećer a u drugu inzulin. Prvi blizanac je izašao bez problema a drugog su povuci potegni izvlačili 35 minuta i onda sam čula ginekologa kako viče "zovi onog tko je ovo induciro, gubimo bebu" nakon toga došlo njih nekoliko glavnih dovukli vakuum i izvukli malenog koji tada nije proplakao, i ništa nakon toga mi nisu rekli dok nisam napala sestru kad su me dovezli u sobu da me odveze do djeteta. Maleni je hvala Bogu borac i izvukao se, sa godinu je imao dijagnosticiran tremor ruku i nogu ali i to mu je nestalo.Sada su mu svi nalazi ok. Brine me uglavnom to što ne govore ni jedan i ne mogu dobit njihovu pozornost jer su dosta razigrani. Imam stariju curicu od 7 godina koja je isto tako dosta kasno progovorila ali sam imala njenu punu pozornost i mogla je naučit nešto. Činjenica je i to da sam samohrana majka s njih troje i zbog obaveza ne radim puno s njma. TREBAM LI SE ZABRINUTI ?????????  

Pozrav prije svega! Ne znam što bih rekla, ovo mi niej baš mjesto da ti zaželim dobrodošlicu na forum, ali eto - dobrodošla. Vidim da si iz Rijeke, barem pretpostavljam. Po meni, trebala bi se napraviti kompletna obrada - psiholog, psihijatar, fizijatar, neuropedijatar (s EEG-om) i to što prije. Rana intervencija u vidu kompletnog defektološko-logopedskog tretmana je već trebala započeti. Obzirom na dijagnoze drugog blizanca naprosto mi je nevjerojatno da se dijete ne vodi nigdje u ustanovi. Kod nas u Zg npr imamo Goljak koji od samog početka vodi neurorizičnu djecu. Trebalo bi otići pedijatru i krenuti. Također, možeš se obratiti CZSS-u i to ti toplo preporučam, meni su puno pomogli te zamoliti vještačenje radi utrvrđivanja oštećenja zdravlja i kad to obaviš dobiješ Nalaz koji ti otvara mnoga vrata, a u vidu prava i olakšica, odn financijske potpore. Također, možeš ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu preko CZSS-a, a preko HZZO-a i dopust radi pojačane njege djeteta. Ukoliko ipak odlučiš raditi, možeš radi pola radnog vremena, a za punu plaću - pola ti plaća poslodavac, a pola HZZO.
U svakom slučaju, kreni što prije!

Uf ! Potpisujem sve što je Ivana rekla.
Traži obradu , traži prava i program.. nemogu ni ja vjerojavti da već nije u sustavu pojačane njege..

hvala na savjetima raspitat ću se. Nalazi fizijatra su uredni hvala bogu. Kod logopeda smo bili i ona nas šalje kod psihologa zbog sumnje na autizam što me poprilično potreslo. Iskreno rečeno ne vjerujem više doktorima. Nakon svega što sam prošla s njima na porodu prošle godine u petom mjesecu poslali mi drugog blizanca na spuštanje, odnosno po mišljenju kirurga vađenje desnog testisa. Operaciju je obavila druga kirurginja koja je usred operacije odlučila probat spasit testis te ga ostavila unutra s nadom da će proradit nakon spuštanja. Sada godinu dana nakon toga testis nije proradio i maleni mora na drugu operaciju. Najžalosnije je to što mi je pedijatrica rekla da čuvam otpusno pismo ako mi bude trebalo da ih tužim jer se navodno testisi ne bi smjeli dva puta operirati, tj otvarati. Kako mi je rekla ako ga budu vadili postoji mogućnost da postane neplodan, a ako ga ne izvade na tom testisu se može pojaviti tumor. Ako tko zna šta o tome bit ću zahvalna na bilo kakvom savjetu.!!! U 9-om mjesecu smo naručeni kod te kirurginje na pregled, prije mjesec dana bili na pregledu kod kirurga koji ga je bio poslao na tu operaciju i nije mu bilo pravo samo je rekao "ja sam ga poslao na vađenje i dižem ruke od ovoga, javite se kirurginji koja je ovo operirala pa nek ona rješava problem" 

Draga, ne mogu ti reci nista pametno, jer imam , hvala Allahu, zdravu djecu....Twin ti je pametno savjetovala i sve drugo sto te zanima pitaj ovdje ili jos bolje na fb u grupi Kutak za mame blizanaca..Tamo ima mnogo pametnih zena sa raznim iskustvima koje ce rado podijeliti..
Ako si zainteresovana , reci nama ovdje pa cemo urgirati za ulazak..

Ono sto moram reci je da mi se povraca na vase zdravstvo , ti i tvoja djeca ste 100-ti primjer koji citam i ne vjerujem..
Ne raditi uzv prije poroda, ne obracati paznju sto si ti bolesna ...

Strasno..

žao mi je ovo čitati ali nemaš vremena za to treba što prije reagirati rana intervencija može jako pomoći zato pokucaj na sva vrata imaš pravo na to i želim ti da naiđeš konačno na bolje doktore!

Uh i ja se slažem sa curama. Djeca bi trebala biti uključena u logopedske tretmane u Slavi Raškaj.

Mediha je napisao/la:Draga, ne mogu ti reci nista pametno, jer imam , hvala Allahu, zdravu djecu....Twin ti je pametno savjetovala i sve drugo sto te zanima pitaj ovdje ili jos bolje na fb u grupi Kutak za mame blizanaca..Tamo ima mnogo pametnih zena sa raznim iskustvima koje ce rado podijeliti..
Ako si zainteresovana , reci nama ovdje pa cemo urgirati za ulazak..

Ono sto moram reci je da mi se povraca na vase zdravstvo , ti i tvoja djeca ste 100-ti primjer koji citam i ne vjerujem..
Ne raditi uzv prije poroda, ne obracati paznju sto si ti bolesna ...

Strasno..

Naravno da sam zainteresirana, svaki savjet je dobrodošao. Hvala vam svima na potpori !!!!!    

jesi se javila u kutak na fb? trebaš biti na listi prijatelja od nekog iz grupe pa ćemo te ubaciti. ako nisi pošalji mi privatnu poruku da se dogovorimo za fb zahtjev

Nadam se da si se prema preporukama cura već predbilježila za pregled u vašem centru za praćenje razvoja.
(iako iz sadašnje perspektive tvrdim da je to U NAŠEM SLUČAJU bilo puno puno uzaludno potrošenog vremena nizašto).
Ipak treba otići - ne dati se zabrinuti zbog njihovih etiketa, već pobrinuti se da ti nitko ne kaže "pa gdje ste bili mama": - to će i tebi dati osjećaj da si napravila sve što je bilo u tvojoj moći.
Dakle: brinuti se ne moraš, dapače, dijete ne smije osjetiti da ti misliš da s njim nešto nije u redu ili da ga doživljavaš manje naprednim od očekivanog, ali pobrinuti se da dobije sve ono što dobroga može - trebaš.


ako će ti išta značiti, evo našeg iskustva: ni moja jedna uz asfiksiju i krvarenje 2. stupnja nije s dvije godine još BAŠ NIŠTA govorila osim mama tata i kk.
Jaslička logopedica je provela neko svoje detaljno testiranje i umirila me da se NIMALO ne trebam brinuti jer nije bitno da dijete s 25 mjeseci govori već je puno bolji pokazatelj urednog razvoja taj RAZUMIJE li dijete upute (tipa donesi mi.., odi po.., uzmi, digni...) zatim igra li se dijete simboličkih igara (stavlja recimo žlicu na uho kao da je telefon, igra se kao da usisava sobu, hrani medvjedića nekim štapićem kao da je žlica ...i sl.) i je li inače s djetetom sve ostalo u redu (hranjenje-da samo jede, napredak u motorici, uredno ponašanje-socijalizacija...)

Rekla mi je jednu temeljnu stvar, a to je da ako je neki od centara pretrpio ozlijedu, onda naravno treba nešto duže da se ona reparira tj. da drugi centri preuzmu njenu funkciju. Stoga nije potrebno dijete forsirati da nešto izgovori dok to još realno gledano njegov motorički sustav NE MOŽE. moći će kroz pola godine ili godinu. no big deal. Jezični razvoj je skokovit i individualan.

Djeca koja rano progovaraju i imaju zadivljujući repertoar kao dvogodišnjaci nisu osam godina kasnije ništa bolja od svojih vršnjaka koji su s dvije godine bili daleko ispodprosječni i imali tek 2-30 riječi.

Nedaj se smesti niti preplašiti kojekakvim početnim prognozama ili preuranjenim etiketama ili dijagnozama. ali prihvati eventualne ponuđene terapije jer one većinom čine dobro. Kažem većinom - jer ni jedna terapija nema smisla ako si ti (i svi ostali ukućani) zbog odlaska taj dan tamo totalno pod stresom, ljuta zbog kašnjenja i djeci se (recimo zbog nepovoljnog termina) remeti dnevni ritam i ritam spavanja.

Jedna privatna logopedica kojoj sam odvela malu godinu-dvije kasnije (jer još uvijek pola glasova nije izgovarala a nije bome nikad ni postavila nikakvo pitanje niti željela išta crtati) mi je iskreno rekla da bi ona mogla nas naručivati svaki tjedan na termin i izvući nam tisuće i tisuće kuna, al iskreno smatra da će moja mala sve te tadašnje nedostatke sama ispraviti vlastitim razvojem (jer je vidjela da se vrlo dobro zna igrati, testirala ju je igrom s figuricama) - i tako je zaista i bilo.

Inače, budući da si samohrana onda je logično da su djeca zaigrana među sobom (hvala bogu. jadna su djeca-jedinci kojima je jedini partner za igru odrasla osoba). ako analiziraš prethodne generacije s kojima se roditelji gotovo uopće nisu "bavili"  vidiš da su svejedno na kraju ispali dobro, bolje od djece jedinaca koji su imali svu pažnju roditelja i baki.

Ponekad ipak pokušaj odvojeno jednog ili drugog odvesti na igranje nekom mirnijem jedincu, dati na čuvanje jedan:na jedan ili organizirti da ti jednog preuzme susjeda (ili studentica) a s drugim ciljano ostani sama i odi nešto obavljati - kako bi svaki imao i malo individualnog i artikuliranog odraslog "inputa".  

kad su muški dečki doma zajedno, čini mi se čak neobično čudno i neprirodno da se ne tuku love skaču natežu rade nered i štetu. pa nisu voštane figure. ni životinjice se u vršnjačkoj grupici ne ponašaju drugačije.

i na kraju: svaka čast stručnjacima i uspjesima koje ostvaruju u pojedinim "beznadnim" slučajevima. NO Ne smije se zaboraviti da je najbitniji faktor razvoja ljubav i zdravo obiteljsko okruženje s prirodnim poticajima, a ne jurenje po kojekakvim pretragama i terapijama po ustanovama gdje mu se nude dobri poticaji ali ih dio djece doživljava kao prisilu. A za razvoj je potrebno da djeca sama nešto "otkrivaju i pritom se oduševljavaju". Za jezični razvoj je preduvijet motorički razvoj: dakle igre na otvorenom, penjanje preko prepreka, igre lopticama raznih veličina, crtanje i sve moguće različite aktivnosti ručicama, od pljackanja po vodi blatu i pijesku, diranja raznih vrsta površina/tekstura/materijala do kuglica, olovaka i kamenčića... (upotreba ruke aktivira 60% površine mozga!!! pogotovo ako je u kombinaciji s gledanjem slušanjem i procesiranjem onoga što je dijete čulo u pokret i odgovor). sve one starinske "bakine" igrice s dodirivanjem ručica i prstića nisu bile bezveze, ma znali su stari intuitivno što je djeci potrebno!

Kad malo bolje pogledaš, sve to što su "otkrila" istraživanja djeca prirodno imaju u prirodnom zdravom okruženju (toploj proširenoj obitelji u ruralnoj sredini). U zatvorenim sterilnim gradskim uvjetima u kojima su im roditelji postali nečiji robovi - nemaju. Na žalost.
citiram jednog njemačkog neurobiologa, velikog protivnika masovnog etiketiranja djece ADHD-om i masovnog propisivanja ritalina: "bolje jedno ljeto na seoskom posjedu nego čitav život na ritalinu"

Pika ti, nadam se, znaš da tvoji postovi i nas "stare" forumaše koji sve to već prolazimo jako umiruju, treba to sve s vremena na vrijeme čuti! Hvala Ti!